Zamračenje engleske Wikipedije iz prosvjeda protiv SOPA-e
Please note: This page is kept for historical reasons. It is no longer being maintained and may be out-of-date or inaccurate. |
Za: čitatelje i Wikipedijinu zajednicu na engleskome jeziku
Od: Sue Gardner, izvršna direktorica Zaklade Wikimedije
Datum: 16. siječnja 2012.
Danas je Wikipedijina zajednica objavila svoju odluku da Wikipediju na engleskome jeziku širom svijeta zamrači na 24 sata, u srijedu 18. siječnja 2012. od 05:00 UTC (ovdje možete pročitati izjavu Zaklade Wikimedije). Zamračenje je prosvjed protiv predloženih zakona u Sjedinjenim Američkim Državama - "Stop Online Piracy Act" u Kongresu SAD-a i "PROTECT IP Act (PIPA)" Senatu SAD-a, koji bi, ako prođu, mogli slobodnome i otvorenome Internetu, uključujući Wikipediju ozbiljno naškoditi.
Ovo je prvi put da engleska Wikipedija objavljuje javni prosvjed ove vrste i nije bilo lako donijeti takvu odluku. Slijedi objašnjenje trojice administratora koji su formalno pokrenuli raspravu u zajednici. Iz javne izjave, koju su potpisali administratori NuclearWarfare, Risker i Billinghurst:
- Zajednica engleske Wikipedije zastupa mišljenje da će oba zakonska prijedloga, ako prođu, biti razorni za slobodni i otvoreni Internet.
- Tijekom posljednja 72 sata preko 1800 Wikipedista okupilo se da bi zajednički raspravili o predloženim akcijama koje bi zajednica željela poduzeti protiv "SOPA-e" i "PIPA-e". Ta je rasprava imala najveći odaziv suradnika od svih Wikipedijinih rasprava dosad, što pokazuje da predloženi zakoni izazivaju veliku zabrinutost Wikipedista. Uvjerljiva većina sudionika rasprave podržava aktivnost zajednice koja bi potaknula širu javnu akciju kao odgovor na ova dva predložena zakona. Od svih prijedloga o kojima se raspravljalo, Wikipedisti su najviše podržali one koji bi rezultirali "zamračenjem" engleske Wikipedije poput ostalih internetskih stranica koje se protive "SOPA-i" i "PIPA-i".
- Prilikom pomne analize ove rasprave, administratori koji su ju zaključili primjećuju veliku podršku Wikipedista iz cijeloga svijeta, ne samo iz Sjedinjenih Američkih Država. Glavni je prigovor na globalno zamračenje došao od onih koji su preferirali da zamračenje bude ograničeno na čitatelje u Sjedinjenim Državama, a ostatak bi svijeta trebao umjesto toga imati samo jednostavnu obavijest u "banneru". Također smo zamijetili da otprilike 55% od onih koji podržavaju zamračenje podržavaju globalno zamračenje, a mnogi od njih izražavaju zabrinutost zbog sličnih zakona u drugim zemljama.
Donoseći ovu odliku, Wikipedisti će biti kritizirani jer izgleda kao da napuštaju neutralnost da bi zauzeli politički stav. To je posve opravdano pitanje. Želimo da ljudi vjeruju Wikipediji bez bojazni od nametanja propagande.
Iako su Wikipedijini članci neutralni, njezino postojanje nije. Članica odbora Zaklade Wikimedije Kat Walsh nedavno je napisala na jednoj od naših "mailing lista":
- Ovisimo o pravnoj infrastrukturi koja omogućava rad, ali ovisimo i o pravnoj infrastrukturi koja također omogućava drugim internetskim stranicama pružanje sadržaja stvorenog od suradnika u obliku informacija ili bilo kojeg drugog oblika izražavanja. Wikimedijini projekti najvećim dijelom organiziraju, prikupljaju i sažimaju svjetsko znanje. Smještamo ga u kontekst i prikazujemo ljudima kako da ga shvate.
- Ali to znanje mora biti negdje objavljeno da bi ga itko mogao pronaći i rabiti. Tamo gdje se može cenzurirati bez pravne sigurnosti, može naštetiti onome koji ga postavlja, javnosti i Wikimediji. Tamo gdje možete govoriti samo ako imate dovoljno resursa za borbu protiv pravnih izazova ili tamo gdje su vaši pogledi prethodno odobreni od nekog tko ima te resurse, isti će skup ideja koje su već popularne biti jedine prema kojima svi imaju značajan pristup.
Nisam donijela odluku da se zatvori engleska Wikipedija; odlučili su suradnici, kroz postupak odlučivanja konsenzusom, ali ja ju podrupirem.
Kao Kat i ostatak Zaklade Wikimedije, sve više sam počela misliti o Wikipedijinom javnom glasu i dobroj volji koju ljudi imaju za Wikipediju, kao resursu koji se nastoji rabiti za dobrobit javnosti. Čitatelji vjeruju Wikipediji jer znaju da je, unatoč svim nedostatcima, njezino srce na pravome mjestu. Ona ne nastoji zarađivati putem njihovog pogleda, natjerati ih da vjeruju u određene stvari ili prodati neki proizvod. Wikipedija nema skrivene ciljeve: samo želi biti korisna.
To za ostale internetske stranice manje vrijedi. Većina ih je komercijalna: njihov je cilj zarađivati. To ne znači da one nemaju želju svijet učiniti boljim mjestom – mnoge imaju! - ali to znači da njihovi stavovi i aktivnosti moraju biti shvaćeni u kontekstu sukoba interesa.
Nadam se da će, kada se Wikipedija isključi 18. siječnja, ljudi shvatiti što radimo za svoje čitatelje. Podržavamo svačije pravo na slobodu misli i slobodu izražavanja. Smatramo da bi svatko trebao imati pristup obrazovnim materijalima u širokom rasponu tema, čak i ako ih ne mogu platiti. Vjerujemo u slobodni i otvoreni Internet gdje se sve informacije mogu dijeliti bez zapreka. Vjerujemo da novi predloženi zakoni poput "SOPA-e" i "PIPA-e", te drugi slični zakoni o kojima se raspravlja unutar i izvan Sjedinjenih Država – ne doprinose interesima opće javnosti. "Electronic Frontier Foundation" (EFF) predstavlja vrlo dobar popis s razlozima zašto se treba usprotiviti "SOPA-i" i "PIPA-i".
Zašto se ovo gašenje održava diljem svijeta umjesto da je ograničeno samo na SAD? I zašto sada, kada su neki američki zakonodavci u taktičkom povlačenju po pitanju "SOPA-e"?
Zapravo ne vjerujemo da će "SOPA" nestati, a "PIPA" je još prilično aktivna. Nadalje, "SOPA" i "PIPA" su indikatori daleko šireg problema. Širom svijeta vidimo razvoj zakona zamišljenih da se bore protiv internetskog piratstva i uređuju internet na drugi način, onaj koji šteti internetskoj slobodi. Naše slutnje idu daleko dalje od "SOPA-e" i "PIPA-e": ti su zakoni samo dio problema. Želimo da internet ostane slobodan i otvoren, svugdje i za svakog.
Neka se Vaš glas čuje!
Nadamo se da ćete se 18. siječnja složiti s nama i učiniti što možete da se Vaš glas čuje.
Sue Gardner,
izvršna direktorica, Zaklade Wikimedije